Nedavna istraživanja ističu da imamo sklonost da stvaramo ljudske osobine stvarima koje nas plaše, a ovo je prirodna reakcija na nepredvidive događaje. Ovaj oblik ponašanja poznat kao antropomorfizm, iako često bezopasan, ponekad nas može naterati da preterujemo.
Ova tendencija zavisi od specifičnih atributa koje pridajemo stvarima i oblicima koje stvaramo. Na primer, u vreme epidemije kuge u Evropi, ljudi su stvorili lik Mračnog kosača koji je predstavljao smrt. Oblik ovog sablasnog bića razlikovao se od zemlje do zemlje.
Čak i danas, uprkos napretku nauke, imamo tendenciju da pridajemo ljudske osobine prirodnim fenomenima. Na primer, tokom pandemije COVID-19, personifikovali smo virus kao opaku pošast sa zlim namerama, crtajući ga sa rukama, nogama i zlim osmehom. Ovo je primer kako i savremeni događaji podstiču antropomorfizam.
Istraživači tvrde da naša potreba za traženjem smisla u nepredvidivim situacijama dovodi do antropomorfizma.
Antropomorfizam nam omogućava da bolje razumemo stvari koje inače ne bi imale smisla. Psiholozi to zovu “motivacija efekta” antropomorfizma. Proučavajući ovu pojavu, naučnici su otkrili da antropomorfizam može smanjiti osećaj neizvesnosti i povećati osećaj kontrole nad situacijom.
Sposobnost prepoznavanja i zaključivanja mentalnih stanja drugih ljudi omogućila nam je stvaranje raznih religijskih božanstava kroz istoriju. Ova sposobnost je, kako se veruje, doprinela razvoju različitih verovanja i tradicija. Dok antropomorfizam može imati različite efekte, zavisi od konteksta. U medicinskim kampanjama, personifikacija bolesti može motivisati ljude da se pridržavaju preporuka za zaštitu zdravlja.
Antropomorfizam je duboko ukorenjena ljudska tendencija da pridajemo ljudske osobine stvarima koje nas plaše, a to može imati različite posledice u različitim situacijama.
Izvor: Report.rs, Foto: Pixabay