Sarma, omiljeno jelo mnogih, nosi sa sobom miris detinjstva, tradicije i ukusa koji nas vraćaju u prošlost. Ali kako je ova ukusna kombinacija svinjskog mesa i pirinča, zamotana u kiseli kupus ili vinovu lozu, zapravo nastala? Potal Report.rs donosi vam odgovor na ovo pitanje.
Kroz vekove, ovo jelo je prešlo dug put od skromnih početaka do sveprisutnosti u mnogim kulturama.
Koreni sarme sežu duboko u prošlost, prema starom Rimu. Praktičnost umotavanja hrane u lišće radi lakšeg transporta bila je rasprostranjena tehnika tog vremena. Iz ovog običaja razvila se i ideja sarme kakvu poznajemo danas. U starom Rimu, slično jelo sarmi postojalo je pod imenom “dolma”, gde se koristilo lišće vinove loze i različite vrste punjenja.
U ranim vremenima, ovakva priprema hrane često je bila rezervirana za posebne događaje, poput svadbi i slavlja. S vremenom, sarma se razvijala i menjala, prilagođavajući se lokalnim ukusima i dostupnim sastojcima. U različitim delovima sveta, sarma se priprema od različitih vrsta mesa poput govedine, jagnjetine ili ćuretine, dok se kao omotač koriste različiti listovi poput zelja, vinove loze ili kupusa.
U regijama Balkana, sarma je postala neizostavni deo porodičnih okupljanja i prazničnih jelovnika. Uticaji osmanske kuhinje takođe su doprineli raznovrsnosti sastojaka i tehnika pripreme. Domaćice su prenosile tajne pripreme sarme s generacije na generaciju, prilagođavajući je svakodnevnim potrebama i porodičnim ukusima.
Danas, sarma je prepoznata kao jelo koje spaja prošlost i sadašnjost, simbolizirajući zajedništvo, porodicu i tradiciju. Bez obzira na njeno poreklo, sarma ostaje živa uspomena na vremena koja su oblikovala našu kulinarsku baštinu.
Svako ko je ikada uživao u ovom jelu, zapravo je uživao u zalogaju prošlosti koji povezuje ljude i priče širom sveta.
Izvor: Report.rs, Foto: Pexels