Koliko brzo ljudi mogu da trče? Najbrži čovek na planeti je atletičar Usain Bolt, koji je na Letnjim olimpijskim igrama 2008. u Pekingu trčao sprint na 100 metara sa svetskim rekordom od 9,58 sekundi, što iznosi oko 37,6 kilometara na sat ili 23,4 milje na sat. Za kratak period tokom tog sprinta, Bolt je dostigao zapanjujućih 12,3 metara u sekundi.
Kao fizička aktivnost, trčanje se kvalitativno razlikuje od hodanja. U trčanju, noge se savijaju, a mišići se prisilno istežu, a zatim se skupljaju tokom ubrzanja. Potencijalna gravitaciona energija i kinetička energija dostupna u telu osobe se menjaju kako se menja centar mase u telu. Smatra se da je to zbog naizmeničnog oslobađanja i apsorpcije energije u mišićima.
Naučnici veruju da su najbrži trkači, elitni sprinteri, oni koji ekonomski trče, što znači da troše malu količinu energije po jedinici trčanja na daljinu. Na sposobnost da se to uradi utiču distribucija mišićnih vlakana, starost, pol i drugi antropometrijski faktori.
Faktori za koje se smatra da utiču na brzinu osobe su kraće vreme dodira sa tlom, niže frekvencije koraka, duže vreme zamaha, veći uglovi koraka i duži koraci.
Kada razmatraju brzinu, sportski istraživači takođe gledaju trkače na duge staze, one koji trče na udaljenosti između 5 i 42 km. Najbrži od ovih trkača koristi znatan plantarni pritisak (količinu pritiska koju stopalo vrši na tlo), kao i promene biomehaničkih parametara, kretanje nogu mereno vremenom i prostorom.
Najbrža grupa u maratonskom trčanju (poput one u sprinterima) su muškarci starosti između 25 i 29 godina. Ti muškarci imaju prosečnu brzinu između 170 i 176 metara u minutu.
Pa koliko su brzo ljudi mogli da trče? U poređenju sa životinjama, ljudi su veoma spori. Najbrža životinja je gepard sa izmerenom brzinom od 112 km/h. Čak i Usain Bolt može postići samo delić toga. Nedavno istraživanje o najelitnijim trkačima navelo je specijaliste sportske medicine Petera Veianda i njegove kolege da u izveštajima štampe ukažu da bi gornja granica mogla da dostigne 35 do 40 milja na sat, ali nijedan naučnik nije bio voljan da to navede u recenziranoj publikaciji do danas.
Prema portalu Rankings.com, najbrža tri muška i tri ženska sprintera na svetu danas su:
– Usain Bolt (Jamajka), 9,58 sekundi, postavljen na Letnjim olimpijskim igrama 2008. u Pekingu, 10,44 metara u sekundi.
– Tison Gai (Sjedinjene Države) 9,69, tokom Olimpijskih suđenja 2008, 10,32 m/s
– Asafa Povell (Jamajka) 9,72, greje na IAAF Rieti Grand Prik 2007 10,29 m/s
– Florence Joiner Griffith (SAD) 10.49, Olimpijske igre 1988. u Seulu 1988, 9,53 m/s
– Carmelita Jeter (SAD) 10,64, Velika nagrada Šangaja, 2009, 9,40 m/s
– Marion Jones (SAD), 10,65, Svetsko prvenstvo IAFF, 1998, 9,39 m/s
Izvor: thoughtco.com, Report.rs, Foto: Pexels