Osobe koje i nakon 80 godina poseduju izvanredno pamćenje imaju i znatno duže nervne ćelije ili, kako su ih naučnici nazvali “superneurone” u određenim delovima mozga, pokazalo je novo istraživanje.
Rezultati studije objavljene prošle nedelje u časopisu „The Journal of Neuroscience“, otkrilo je da su nervi u području mozga odgovornom za pamćenje, ili medicinskim rečnikom entorhinalnom korteksu, znatno veći kod ovih osoba u odnosu na njihove kognitivno prosečne vršnjake, piše „Independent“.
Pojasnili su da ova kategorija ljudi u zlatnim godinama sa odličnim veštinama pamćenja poseduje neurone duže od onih kod prosečnih pojedinaca koji su 20 ili čak 30 godina mlađi od njih.
„Činjenica da ove osobe imaju mnogo duže neurone u odnosu na svoje mlađe vršnjake može da znači da su tako velike ćelije postojale od njihovog rođenja i da su se strukturalno održavale tokom života“, rekla je dr Tamar Gefen sa „Northwestern University“, koja je vodila studiju.
„Zaključujemo da su duži neuroni biološko obeležje putanje za svojevrsno „super-starenje““, rekla je dr Gefen.
U saradnji sa kolegama otkrila je da starije osobe sa oštrijim pamćenjem nemaju abnormalnu akumulaciju proteina tau u takozvanom neurofibrilarnom „klupku“, što je obeležje Alchajmerove bolesti.
Podsetila je da se uz pomoć proteina tau može pouzdano predvideti mesto buduće atrofije mozga kod obolelih od Alchajmerove bolesti godinu dana ili čak više godina unapred.
Za razliku od tau proteina, pomoću amiloidnih plakova nije se moglo tako uspešno predvideti mesto buduće atrofije mozga. Naučnici smatraju da tau protein direktnije pokreće degeneraciju mozga kod Alchajmerove bolesti od proteina amiloida.
„Da bismo shvatili na koji su način i zbog čega neke osobe otporne na razvoj Alchajmerove bolesti važno je pomno istražiti post-mortem mozgove starijih osoba koji imaju duže neurone. Šta njihov mozak čini jedinstvenim? Kako bismo mogli da iskoristimo njihove biološke osobine da bismo doprineli sprečavanju razvoja Alchajmerove bolesti?“, pitanja su koja je postavila dr Gefen.
U sklopu istraživanja naučnici su post-mortem proučili mozak šest starijih osoba koje su imale odlično pamćenje, zatim mozak sedam kognitivno prosečnih starijih osoba, šest mladih osoba i pet osoba u ranoj fazi Alchajmerove bolesti.
Dr Gefen je pojasnila da su izmerili veličinu neurona u sloju II. entorhinalnog korteksa, koji čini šest slojeva neurona poslaganih jedan pored drugog, a važni su jer drže pod kontrolom pamćenje. Istovremeno su proučili i kolika je akumulacija proteina u neurofibrilarnom klupku.
„Studija je pokazala da je u slučaju Alchajmerove bolesti atrofija neurona u entorinalnom korteksu, jednom od delova mozga odgovornom za pamćenje i čulo mirisa, bila karakteristično obeležje bolesti“, rekla je dr Gefen.
Ona je dodala da pretpostavljaju da je ovaj proces „posledica akumulacije tau proteina u neurofibrilarnom klupku, što rezultira slabijom sposobnošću pamćenja u starijoj dobi“.
Izvor: Independent, Hina, N1, Foto: pixabay