Znate li šta se događa sa telom tokom meditacije?
Meditacija je veština u kojoj osoba vežba um i podstiče rad svesti pomoću koje spoznaje rešenje problema i upoznaje samu sebe. Reč meditacija se odnosi na niz vežbi (često u timu) koje uključuju tehnike opuštanja, grade unutrašnju energiju i razvijaju saosećanje, ljubav, strpljenje, darežljivost i oproštaj. Često uključuje tehnike kojima se pročišćava um.
Meditacija pomaže u opuštanju uma i može olakšati neke zdravstvene tegobe, kao što su visoki krvni pritisak, anksioznost ili depresija. Može se raditi pasivno ili aktivno, odnosno sedeći ili izvođenjem niza vežbi. Pomaže u shvatanju i prepoznavanju uzroka negativnih osećaja kao što su ljutnja, ljubomora ili mržnja.
Meditacijom se postiže smireno stanje uma, a naučnici su dokazali da može poboljšati kvalitet celokupnog zdravlja, naročito kod osoba koje su izložene svakodnevno stresu.
Ključna stvar kod meditacije je sposobnost fokusiranja na jednu stvar. To može biti objekat, tačka u prostoru, pokreti tela, disanje ili zvuk. Fokusiranost mora ostati na nivou od 100%, inače meditacija neće biti toliko delotvorna.
Iako veliki broj ljudi u jednom razdoblju života razvija veštinu meditiranja, mali procenat njih tu veštinu razvija i održava tokom celog života.
U jednu ruku, meditacija je alat pomoću kojeg se borimo protiv stresa, hronične boli, lošeg kvaliteta sna, negativnih osećaja i sličnih problema. Sa druge strane, meditacija je veština pomoću koje možemo upoznati sebe, postići kontrolu nad umom i mislima.
Svi koji se bave meditacijom će vam reći da su tek na samom početku razvijanja ove veštine shvatili koliko um može biti nemiran i koliko malu kontrolu imamo nad vlastitim mislima.
Naučnici su dokazali da meditacija ima brojne prednosti na zdravlje, a mi vam donosimo one najvažnije.
Mozak
Naučnici su dokazali da meditacija može povećati alfa i theta aktivnosti mozga, koje su povezane sa postizanjem stanja opuštenosti. Takođe su ustanovili da svakodnevna meditacija u razdoblju od 2 meseca može povećati nivo sive materije na nekim delovima mozga.
Raspoloženje
Stanje koje postižete tokom meditacije će kontrolisati misli i emocije. Meditacija će smanjiti nivo negativnih emocija i samim tim poboljšati vaše raspoloženje. Neke vrste meditacije mogu poboljšati funkciju delova mozga koji su zasluženi za saosećanje, empatiju i strah, a vama će omogućiti bolju kontrolu nad emocijama i poboljšati osećaj povezanosti sa okolinom.
Pluća i srce
Meditacija poboljšava rad parasimpatičkog nervnog sistema, koji kontroliše potrebu za odmorom i sistem za varenje. Pluća će tražiti više kiseonika, a vi ćete disati dublje i sporije. Regulisaćete rad srca, a samim tim će i krvne žile biti pod manjim stresom. Meditacija može regulisati nivo krvnog pritiska i time smanjiti rizik od nastanka srčanih bolesti.
Opuštanje
Tokom meditacije će se smanjiti oslobađanje hormona stresa (kortizola), povećaće se dotok krvi u mozak, čime se smanjuje anksioznost.
Snaga volje
Meditacija može pomoći smanjiti potrebu za konzumiranjem nezdravih stvari (čokolada, cigarete, alkohol). Naučnici su dokazali da meditacija povećava nivo samokontrole i samodiscipline.
Imunološki sistem
Stres i negativne emocije mogu oslabiti rad imunološkog sistema. Naučnici su dokazali da je meditacija delotvorna u borbi protiv infekcija.
Izvor: centar-zdravlja.net, Foto: Unsplash