Sigurno smo svi čuli da pojedine namirnice koje obožavamo možemo pronaći i u takozvanoj zdravijoj varijanti. Pa tako na primer tragamo za namirnicama sa manje masnoća, manje šećera, bez glutena, sa natpisima niskokalorično ili dijetalno. Ali da li su zapravo sve ove namirnice i zaista zdrave ili su podjednako štetni ili ponekad puno štetniji za naš organizam.
Nemasno mleko
Kada proizvođači hrane iz mleka izvlače masnoću, istovremeno izvlače i korisne vitamine A i D. Naravno, ponekad se vitamini naknadno vraćaju, ali tada se ne radi o prirodnim vitaminima koji dolaze iz mlečne masti. Hrana u kojoj je količina masnoća smanjena po pravilu natera ljude da jedu više jer se nisu dovoljno zasitili. U obrane ili delimično obrane mlečne prizvode se najčešće dodaju vitamini, i to veštački (najčešće A i D3 vitamin), kao i kalcijum, i to u količinama većim nego u punomasnom mleku što se često koristi kao jak argument za izbor ovih namirnica. Punomasno mleko krava gajenih na pašnjacima predstavlja dobar i zdrav izvor zasićenih masti (koje čine oko dve trećine od ukupne masne komponente mleka). Kao zaključak navodimo da koristite punomasne mlečne proizvode jer ćete na takav način izvući više koristi u odnosu na obrane ili delimično obrane proizvode.
Nemasni puter od kikirikija
Pojedine osobe zabrinjava količina masti koja se nalazi u puteru od kikirikija. Međutim te osobe zaboravljaju koliko je ta vrsta masnoće dobra za naše srce. Nažalost, postoje brojni proizvodi ove vrste putera u kojima se prirodna masnoća zamenjuje veštačkim zaslađivačima. Kako bi bili sigurni u namirnicu koju koristite morate čitati natpise na proizvodima ili sami napraviti svoj puter od kikirikija. Za pripremu vam je potrebno 300 grama oljuštenog neslanog kikirikja i dve kašike ulja od kikirikija ili maslinovog ulja. Kikiriki stavite u pleh, pospite uljem i promešajte. U rerni zagrejanoj na 180 stepeni pecite kikiriki između 6 i 8 minuta, mešajući na svaka dva minuta. Pečeni kikiriki stavite u blender i meljite dok ne dobijet gustu masu. Gotov puter držite u zatvorenoj tegli, a rok trajanja domaćeg putera od kikirikija je trideset dana.
Proizvodi od soje
Dok je jedni smatraju superhranom, drugi tvrde da je soja u ishrani ljudi otrov koji izaziva hormonski disbalans. Kao i u većini slučajeva kad je reč o ishrani, na obe strane postoje jaki argumenti. Vršena su temeljna istraživanja kako bi se ispitao uticaj konzumiranja ove mahunarke na nivo holesterola u krvi. Rezultati objavljeni u nekim studijama pokazuju da sojin protein zaista može uticati na snižavanje nivoa ukupnog i LDL holesterola, dok se u brojnim drugim tvrdi da je on bez ikakvog uticaja Važno je znati: čak i ukoliko soja redukuje holesterol u krvi (s čim se istraživači uglavnom ne slažu) – nema čvrstih dokaza da smanjuje rizik od nastanka srčanih oboljenja, mada se u nekoliko studija tvrdi suprotno. Takode, pojedina istraživanja pokazala su da soja u ishrani može smanjiti rizik od nastanka raka prostate, najčešćeg oblika karcinoma kod muškaraca starijih od 50 godina. Ono što danas znamo je da je više od 90 odsto useva ove mahunarke proizvedene u SAD genetski modifikovano – takozvana GMO soja.
Razmatranje rezultata istraživanja o uticaju ove mahunarke na ljudsko zdravlje umnogome stvara konfuziju. Na svaku studiju koja dokazuje štetnost soje dolazi bar jedna gde se ističe da je soja u ishrani više nego poželjna pri čemu se ističu njene prednosti. Analizirajući brojne izvore, stručnjaci su izveli zaključak da studije koje ističu korisnost soje sponzoriše industrija za proizvodnju i preradu soje, ili su pak njihovi autori u finasijskom smislu povezani s tom industrijom. Ne mora nužno značiti da rezultati tih istraživanja nisu validni, ali ovu činjenicu, ipak, treba imati na umu.
Keks i kolači bez glutena
Od kada su sportisti počeli da se hrane namirnicama bez glutena od tada smo i svi mi ostali počeli da razmišljamo kako bi trebalo gluten strogo da izbegavamo. Postoje zaista osobe čiji organizam nije u stanju da svari gluten a postoje i oni koji ga ne jedu jer smatraju da je tako bolje i zdravije. Posmatrajući neke od osnovnih namirnica kao što su hleb i pasta, naučnici su otkrili da proizvodi bez glutena imaju manji nivo proteina, ali prilično slične količine šećera i natrijuma. Do istog zaključka su došli i nakon poređenja slatkiša, grickalica – u osnovi ne postoji nikakva nutritivna razlika. Kada se osmotre ove razlike dolazimo do zaključka da konzumiranjem ovakvih namirnica mi zista ništa pozitivno ne dobijamo, a šta više čak i gubimo – ne unosimo dovoljno proteina koji su odstranjeni iz ovih namirnica.
Kokice
Kokice su prirodna hrana od zrna kukuruza i zdravije su od većine grickalica koje čovek konzumira jer pored ostalog sadrže i polifenole – antioksidanse koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala. Nažalost gotove i pripremljene kokice koje možete pronaći n ulici ili u obližnjem supermarketu prepune su soli, ulja i različitih preliva i nikako nisu zdrave. Ukoliko volite kokice zapamtite da je njihovo pripremanje u mikrotalasnoj najzdraviji način pripreme jer se na ovakav način one pripremaju na suvom vazduhu. Možemo zaključiti da kada su kokice u pitanju veoma važan njihov način pripreme, i naravno ukoliko se ne preteruje sa njihovim konzumiranjem. Ipak na 100g kokice sadrže oko 382 kalorije što je jedan prosečan obrok.
Nemasni čips
Nemasni i niskokalorični čips jedna je od najvećih zabluda koje postoje. I ne radi se samo o štetnim aditivima već i činjenici da neki proizvođači u light verziji dodaju samo drugu boju za hranu kako bi proizvod izgledao malo drugačije. Naoko bezazleni postupak (pečenje čipsa na visokim temperaturama) zapravo stvara štetan kancerogeni nusprodukt koji se zove akrilamid. To je štetna i potencijalno neurotoksična materija koja nastaje kada se hrana bogata ugljenim hidratima, poput čipsa i prženih krompirića peče na visokim temperaturama (iznad 100 stepeni). Kada se završi sa pečenjem, površina hrane dobija žutu ili smeđu boju, a upravo je to znak da su se stvorili akrilamidi.
Izvor: pkcrvenazvezda.org.rs, Foto: Unsplash