Tema ekologije i zaštitne sredine je poslednjih godina dobila na značaju, kako na globalnom nivou, tako i u našoj zemlji. Klimatske promene sa kojima se čovečanstvo suočava svakodnevno ostavlja posledice na planetu Zemlju, a samim tim i na funkionisanje svih nas koji na njoj živimo. Ali, ono što prethodi klimatskim promenama jeste nesavesno delovanje čoveka i neracionalno trošenje prirodnih resursa. Da li smo uopšte, kao pojedinci i društvo, svesni štetnosti uticaja na prirodu i da li možemo da prepoznamo goruće probleme?
Kakva je uloga države u celokupnom procesu i koji koraci nam mogu pomoći da bolje razumemo stanje u Srbiji i pronađemo rešenja za neke od najupečatljivijih ekoloških izazova?
U narednim pasusima pokušaćemo da pojasnimo aktuelnu situaciju u oblasti zaštite životne sredine i odnos građana prema ovom ozbiljnom problemu.
Ekološka slika Srbije
Zagađenje vazduha je prethodnih godina bila centralna tema mnogobrojnih medija, a građani su pokazali veliko interesovanje za ovaj učestali problem. Zimi je posebno aktuelan, kako zbog grejne sezone i povećanog broja ložišta, tako i zbog veće upotrebe automobila. Pored toga, zagađena pijaća voda predstavlja višegodišnji problem, a jedni od vodećih zagađivača jesu industrijska postrojenja i komunalne otpadne vode. Još uvek ne postoji rešenje za prečišćavanje otpadnih voda, stoga one završavaju u rekama. Divlje deponije , kojih je tokom 2019. godine bilo preko 2.000 predstavljaju najveću pretnju obradivom zemljištu, a veoma česti požari oslobađaju različite vrste toksičnih supstanci.
Ovo je samo delić problema sa kojima se Srbija i njeni građani suočavaju, stoga je logično da postoji zabrinutost javnosti. Pozitivne promene postoje, ali je potrebno mnogo rada na svim poljima kako bi se one ubrzale i postale prioritet države i lokalnih samouprava.
Moć interneta i društvenih mreža
Čini se da je na svest građana o zaštiti životne sredine svakako uticala trenutna situacija, ali je ona dodatno podignuta uticajem različitih ekoloških organizacija i pojedinaca. Da bismo bili ekološki osvešćeni, neophodno je da razumemo važnost prirode i okruženja u kome boravimo, kao i naš uticaj na nju. Kako je internet je nepresušni izvor informacija, tako su životna sredina i njeno očuvanje, postali aktuelna tema mnogobrojnih veb portala i profila na društvenim mrežama, čime je ekologija postala dostupnija široj javnosti.
Građani su različitim gestovima i organizacijom protesta širom zemlje ukazali na važnost problema, a prema istraživanju agencije Ipsos, pokazalo se da ekologija zauzima čak četvrto mesto na listi prioriteta građana.
Nedostatak edukacije građana
Sa druge strane, pretpostavlja se da bi brojka i osvešćenost o pitanjima ekologije bila mnogo veća kada bi postojala sitemska edukacija. Jer, kako kažu, čovek se uči od malih nogu. Deca u osnovnim školama nemaju toliko dodira sa ekološkim temama, odnosno, sve je prepušteno inicijativi nastavnika i profesora. Međutim, država je iskazala interesovanje i postavila kao jedan od ključnih ciljeva edukaciju najmlađih, a u cilju podizanja svesti o značaju zaštite životne sredine. Različite ekološke organizacije konstantnim informisanjem, javnim zastupanjem i podsticanjem aktivizma kod građana, doprinose širenju ideje o važnosti prirodnih resursa i očuvanja životne sredine.
Šta možemo da učinimo?
Iako se čini da smo kao pojedinci nemoćni u odnosu na donosioce odluka, i da ne možemo mnogo da doprinesemo rešavanju ovako ozbiljnog globalnog problema, stvarnost je drugačija. Promene ipak kreće iz svog “dvorišta”, i svako od nas može da se potrudi da sitnim akcijama ostavi što manji ekološki otisak. Kao na primer, umesto automobilom, na posao možete ići biciklom. Smanjićete količinu izduvnih gasova, a ujedno i činiti dobro za vaše telo. Kada god ste u prilici, trudite se da ne koriste jednokratnu plastiku – uvek uz sebe imajte platnenu vreću koja će vam koristiti svaki put kada idete u nabavku. Upotreba prirodne kozmetike i odolevanje trendovima konzumerizma jesu koraci kojima ćete pokrenuti pozitivne promene i podstaći druge na razmišljanje i akciju.
Tek kada shvatimo funkcionisanje prirode i značaj koji ona ima na celokupno čovečanstvo, razumećemo jačinu ekoloških problema i promeniti svest o zaštiti životne sredine. Jer, priroda je čovekov najbolji prijatelj, bez koje, nažalost, ne možemo opstati. Konstantnom edukacijom i širenjem informacija o sopstvenom okruženju, doprinećemo očuvanju prirodnih resursa i sačuvati ih za nas, i generacije koje tek dolaze.
Izvor: Velibor Živkov, report.rs, Foto: pexels
Pratite portal Report.rs na instagramu i fejsbuku