Studija, koju su vodili istraživači sa “Harvarda T.H. Chan School of Public Health”, pokazala je da su viši nivo optimizma bili povezani sa dužim životnim vekom i životom iznad 90 godina kod žena različitih rasnih i etničkih grupa.
„Iako na sam optimizam mogu da utiču društveni strukturni faktori, kao što su rasa i etnička pripadnost, naše istraživanje ukazuje na to da se prednosti optimizma mogu pokazati u različitim grupama“, rekla je Hajami Koga sa Odseka za društvene i bihejvioralne nauke na „Harvarda T.H. Chan School of Public Health“ i glavni autor studije.
Ona je dodala da su se prethodni radovi fokusirali na deficite ili faktore rizika koji povećavaju rizik od bolesti i prerane smrti a da njihovi nalazi ukazuju na to da postoji vrednost fokusiranja na pozitivne psihološke faktore, kao što je optimizam, kao moguć novi način promovisanja dugovečnosti i zdravog starenja širom sveta u različitim grupama.
Studija cje objavljena početkom juna u Journal of the American Geriatrics Society.
U prethodnoj studiji, istraživačka grupa je utvrdila da je optimizam povezan sa dužim životnim vekom i izuzetnom dugovečnošću, koja je definisana kao život iznad 85 godina.
Pošto su u prethodnoj studiji posmatrali uglavnom belu populaciju, Koga i njene kolege su proširile grupu učesnika u trenutnoj studiji kako bi uključile žene iz različitih rasnih i etničkih grupa, piše Science Daily.
Prema njenom mišljenju, uključivanje različitih populacija u istraživanje je važno za javno zdravlje jer ove grupe imaju višu stopu mortaliteta od bele populacije, a postoji ograničeno istraživanje o njima kako bi se pomoglo u donošenju odluka o zdravstvenoj politici.
Za ovu studiju, istraživači su analizirali podatke 159.255 učesnika Inicijative za zdravlje žena, koja je uključivala žene u postmenopauzi u SAD. Žene su upisivane u dobi od 50 do 79 godina od 1993. do 1998. i praćene su do 26 godina.
Od učesnika, 25 odsto koji su bili najoptimističniji verovatno će imati 5,4 odsto duži životni vek i 10 odsto veću verovatnoću da će živeti preko 90 godina od 25 odsto onih koji su bili najmanje optimistični.
Faktori životnog stila, kao što su redovno vežbanje i zdrava ishrana, činili su manje od četvrtine povezanosti sa dužim životnim vekom, što ukazuje na to da bi, pored optimizma, i drugi faktori mogli da imaju dodatni uticaj.
Koga je rekla da bi rezultati studije mogli da preformulišu to kako ljudi gledaju na odluke koje utiču na njihovo zdravlje.
“Skloni smo da se fokusiramo na negativne faktore rizika koji utiču na naše zdravlje”, rekla je Koga i dodala da bi bilo važno razmišljati o pozitivnim resursima kao što je optimizam koji može da bude od koristi za naše zdravlje, posebno ako vidimo da se ove koristi primećuju u različitim rasnim i etničkim grupama.
Izvor: Science Daily, N1, Foto: pixabay