Naučnici sa Kembridža uspeli su da pomlade ćelije kože 53-godišnjakinje tako da su one postale jednake ćelijama kože 23-godišnjakinje i veruju da bi mogli da učine isto sa drugim tkivima u telu.
Konačni cilj je da se razviju tretmani za bolesti povezane sa starenjem kao što su dijabetes, bolesti srca i neurološki poremećaji.
Kako navodi BBC tehnologija se zasniva na tehnikama korišćenim za stvaranje klonirane ovce Doli pre više od 25 godina.
Voditelj tima, profesor Volf Reik sa “Babraham Institute” u Kembridžu, rekao je za “BBC News” da se nada da bi se ta tehnika na kraju mogla upotrebiti da bi ljudi duže ostali zdraviji kako budu starili.
“Sanjali smo o takvim stvarima. Mnoge česte bolesti pogoršavaju se s godinama i razmišljati o pomaganju ljudima na ovaj način je veoma uzbudljivo”, rekao je.
Profesor Reik je naglasio da je poduhvat, koji je objavljen u časopisu “eLife”, u ranoj fazi.
On je takođe rekao da je potrebno da se reši nekoliko naučnih problema pre nego što se preseli iz njegove laboratorije u kliničku primenu.
Ali je takođe rekao da je to što se prvi put pokazalo da je pomlađivanje ćelija moguće ključni korak napred.
Ova tehnika potiče iz 1990-ih, kada su istraživači sa Instituta Rozlin nedaleko od Edinburga razvili metodu pretvaranja odrasle ćelije mlečne žlezde uzete od ovce u embrionu. To je dovelo do stvaranja klonirane ovce Doli.
Cilj tima sa ovog Instituta nije bio da stvori klonove ovaca ili ljudi, već da koristi tehniku za stvaranje takozvanih ljudskih matičnih ćelija. Oni su se nadali da se te ćelije mogu pretvoriti u specifična tkiva, poput mišića, hrskavice i nervnih ćelija kako bi zamenile istrošene delove tela.
Tehniku Doli je 2006. pojednostavio profesor Šinia Jamanaka, tada na Univerzitetu Kjoto. Nova metoda, nazvana IPS, uključivala je dodavanje hemikalija u odrasle ćelije na oko 50 dana. To je rezultiralo genskim promenama koje su odrasle ćelije pretvorile u matične ćelije.
I u Doli i IPS tehnici, stvorene matične ćelije moraju ponovo da se pretvore u ćeliije i tkiva koja su potrebna pacijentu. To se pokazalo teškim i uprkos desetogodišnjem trudu, upotreba matičnih ćelija za lečenje bolesti trenutno je prilično ograničena.
Tim profesora Reika koristio je IPS tehniku na 53-godine starim ćelijama kože. Dr Dilgit Džil bio je zaprepašćen otkrivši da se ćelije nisu pretvorile u embrionalne matične ćelije, već su se podmladile u ćelije kože koje su izgledale i ponašale se kao da pripadaju 23 godine staroj osobi.
“Sećam se dana kada sam dobio rezultate i nisam baš verovao da su neke od ćelija 30 godina mlađe nego što su trebale da budu. Bio je to vrlo uzbudljiv dan”, rekao je on.
Tehnika se ne može odmah prevesti u kliničku primenu jer IPS metoda povećava rizik od karcinoma. Ali, profesor Reik je uveren da bi sada, kad je poznato da je moguće pomladiti ćelije, njegov tim mogao da pronađe alternativnu, sigurniju metodu.
“Dugoročni cilj je da se produži ljudsko zdravlje, a ne životni vek, tako da ljudi mogu da stare na zdraviji način”, rekao je.
Profesor Reik kaže da bi neke od prvih primena mogle da budu razvoj lekova za pomlađivanje kože kod starijih ljudi na delovima tela na kojima imaju ožiljke, kao način ubrzavanja zarastanja.
Sledeći korak je da se vidi da li će ova tehnologija moći da se primenjuje na druga tkiva kao što su mišići, jetra i krvne ćelije.
Profesorka Melani Velam, izvršna predsednica Istraživačkog veća za biotehnologiju i biološke nauke, koje je delom finansiralo istraživanje koje je dovelo do ovce Doli, rekla je za “BBC News” da kliničke prednosti tehnologije, koja je “zapela” u razvoju, možda nisu tako daleko.
“Ako bi slični pristupi ili nove terapije mogle da podmlade imunske ćelije, za koje znamo da postaju manje osetljive kako starimo, tada bi u budućnosti bilo moguće pojačati odgovor ljudi na vakcinaciju, kao i njihovu sposobnost da se bore protiv infekcija”, rekla je profesorka.
Veliko je pitanje da li će istraživački napori u ovom području dovesti do metode regeneracije celog tela, eliksira mladosti ili tablete protiv starenja.
Profesor Reik je rekao da ova ideja nije u potpunosti neostvariva.
“Tehnika je primenjena na genetski modifikovanim miševima i postoje neki znakovi pomlađivanja. Jedna studija je pokazala znakove pomlađenog pankreasa, što je zanimljivo zbog potencijala u borbi protiv dijabetesa”, objašnjava Reik.
Ali, profesor Robin Lovel-Badž, sa Instituta Krik u Londonu, veruje da su naučne prepreke na putu od laboratorija do najjednostavnijih kliničkih primena znatne.
On misli da će biti vrlo teško prevesti proces pomlađivanja na druge vrste tkiva ili čak na tabletu protiv starenja.
”Ako nađete druge hemikalije koje rade istu stvar, onda bi to bilo dobro, ali može biti i jednako loše. Zbog toga je ambiciozno misliti da ćete te hemikalije lako pronaći i da će biti bezbednije”, kaže on.
Profesor Lovel-Badž kaže da je moguće da bi druge vrste ćelija zahtevale drugačije uslove koje bi teško bilo kontrolisati.
“A ako biste to i mogli da učinite s celim telom, da li bi to moglo da bude učinjeno na bezbedan način?”, upitao je on dodajući da se tim pitanjem ulazi u sferu pukih spekulacija.
Izvor: BBC, Hina, N1, Foto: pixabay