Kao i svaka druga vrsta, proizvod smo miliona godina evolucije, ali sada uzimamo stvari u svoje ruke. Pogledajte kako su se razvijali ljudi i tehnologija tokom istorije.
Pre 12.500 godina: Prilagođavanje velikim visinama
Donedavno se smatralo da je naša vrsta još davno u prošlosti prestala da se razvija. Sposobnost da zavirimo u ljudski genom pokazala je, međutim, da se naša biologija zapravo i dalje menja kako bi se prilagodila pojedinim sredinama. Većina nas na visokom planinskom vazduhu gubi dah jer pluća moraju snažnije da rade kako bi obezbedila dovoljno kiseonika tamo gde mu je količina smanjena. Stanovnici Anda imaju genetički određenu osobinu koja omogućava njihovom hemoglobinu da veže više kiseonika. Stanovništvo Tibeta i Etiopije nezavisno se prilagodilo velikim nadmorskim visinama, što pokazuje da prirodna selekcija može da nas različitim putevima odvede do istog rezultata: opstanka.
Pre 8.000 godina: Prilagođavanje pustinjskoj klimi
Pustinja je predstavljala evolutivni izazov za stanovnike Sahula, kontinenta koji je nekada objedinjavao Australiju, Novu Gvineju i Tasmaniju. Nakon što su preci modernih Aboridžina pre oko 50.000 godina prešli na Sahul, razvili su adaptacije koje su im omogućile da prežive noćne temperature ispod nule i dnevne iznad 380 C. Genetska mutacija hormona koji reguliše metabolizam pruža im tu prednost u preživljavanju, a posebno odojčadi, jer upravlja viškom energije koji se proizvodi kada telesna temperatura raste.
Današnjica: Tehnologija nadvladava prirodni odabir
Mi, ljudi velikih mozgova, učinili smo mnogo toga da bismo neutralisali moć prirodnog odabira. Pomoću alata, medicine i drugih kulturnih inovacija započeli smo potencijalno smrtonosnu trku u kojoj bi pobednik mogao biti izuzetno razvijen supermikrob. S obzirom na brzinu kojom možemo da proširimo neku bolest širom sveta, “živimo u novom pandemijskom dobu i moramo nešto da preduzmemo da ga zaustavimo”, kaže Kevin Olival, ekolog bolesti iz organizacije EcoHealth Alliance. Promene do kojih dolazi zbog uništavanja prirodnih staništa i klimatskih promena takođe dovode veći broj ljudi u dodir s uzročnicima bolesti koji su pre bili izolovani od kontakta s ljudima.
Današnjica i bliska budućnost: Evolucija “Uradi sam”
Spajanje oplodnje in vitro s nekim drugim postupkom daje nam mogućnost testiranja embriona na mutacije koje bi mogle izazvati ozbiljne zdravstvene poremećaje. Sada radimo na razvoju snažnih novih alata za promene gena, što bi moglo da dovede i do evolucije vođene ljudskom rukom. Većina istraživanja obavlja se na drugim organizmima – na primer pokušava se promena genoma komarca tako da ne može da prenosi virus zika ili malarije. Iste tehnike mogli bismo da iskoristimo za “dizajniranje” naše dece – da jednostavno odaberemo željenu boju kose ili očiju. A da li bi trebalo? “Definitivno postoji i tamna strana”, kaže bioetičarka Linda Mekdonald Glen, “ali mislim da je superčovečanstvo neizbežno. Mi se, po prirodi, petljamo u sve.”
Bliska budućnost: Naučna fantastika postaje stvarnost
Pre više od 50 godina dva naučnika skovala su reč kiborg za imaginarni organizam koji je delom čovek, a delom mašina. Tada je to izgledalo kao naučna fantastika, ali danas oko 20.000 ljudi ima implantate kojima mogu da otključavaju vrata. Nil Harbison, koji može da uočava boje samo ako ih pretvori u zvuk i koji ih sad čuje pomoću antene usađene u glavu, misli da će nam takvo širenje sposobnosti čula pomoću tehnologije znatno unaprediti budućnost. “Noćni vid”, kaže, “dao bi nam mogućnost da se bolje prilagodimo okolini. Projektujmo sebe umesto svoje planete. Planeti projektovanje šteti.”
Daleka budućnost: Mogu li ljudi da se prilagode na Crvenu planetu?
Masovno evolutivno odstupanje od ljudske norme moguće je kad je stanovništvo izolovano hiljadama godina. Na Zemlji je to malo verovatno. Ali moguće je da ćemo za manje od pola veka imati malo naselje na Marsu. Posle toga doći će veće zajednice – 100 do 150 ljudi, s članovima u reproduktivnom dobu, što dozvoljava održavanje i povećanje brojnosti. Možemo li se razviti u idealne Marsovce? Stručnjak za svemirska putovanja Kris Impi, profesor astronomije s Univerziteta Arizona, predviđa koloniju Marsovaca u kojoj bi naučnici mogli da ubrzaju prirodne evolutivne procese. Tela će postati visoka i tanka kao odgovor na silu teže 40 odsto nižu od Zemljine gravitacije, a izgubiće maljavost u kontrolisanim uslovima u kojima nema prašine.
Izvor: nationalgeographic.rs, Foto: pixabay