Ministri obrane NATO trebalo bi ove nedelje da pokrenu plan koji bi omogućio uspostavljanje četiri multinacionalnih borbenih grupa u jugoistočnoj Evropi, kao odgovor na gomilanje ruskih snaga u Ukrajini, rekla su trojica diplomata.
Na sastanku savezničkih ministara u sredu i četvrtak odlučiće se hoće li vojnim komandantima narediti da izrade planove o razmeštanju borbenih grupa od po hiljadu vojnika u Bugarskoj i Rumuniji, a možda i u Slovačkoj i Mađarskoj.
S obzirom na to da se sastanak NATO-a održava dok SAD upozorava na mogućnost ruskog napada na Ukrajinu, diplomati su rekli agenciji Rojters da će se ministri verovatno složiti o prvom koraku, odnosno davanju uputstva zapovednicima da izrade detaljan plan za četiri borbene grupe na kopnu.
“To će nam omogućiti eskalaciju, ali i deeskalaciju, povuče li Rusija svoju vojsku”, rekao je viši diplomata u NATO-u, naglašavajući da će te nove borbene grupe značiti dodatne snage, uz nedavne ponude Britanije, SAD-a i drugih da će poslati brodove i avione kako bi ojačale NATO-ovo istočno krilo.
Ukrajina nije članica NATO-a i savez nema obavezu da je brani. Jačanjem snaga na Crnom moru pokazala bi se odlučnost u strateški važnom regionu i zemljama poput Mađarske i Slovačke koje se graniče sa Ukrajinom.
Svaka konačna odluka o razmeštanju donosiće se kasnije, premda su Francuska i Bugarska ponudile da će predvoditi borbene grupe u Rumuniji i Bugarskoj.
Taj bi potez bio najveća NATO-ova promena u položaju snaga otkako su u Estoniji, Letoniji, Litvaniji i Poljskoj osnovane borbene grupe u sklopu “Enhanced Forward Presence”, kao odgovor na rusko pripajanje Krima 2014. godine.
Svako razmeštanje bilo bi protivno zahtevima Moskve da savez povuče svoje snage iz istočne Evrope.
Mogućnost novih borbenih grupa nagovestio je glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg 7. februara, kada je rekao: “Razmatramo dugoročnija prilagođavanja naše prisutnosti u istočnom delu saveza. Konačna odluka nije doneta, ali trenutno traje proces unutar NATO-a”.
Izvor: Hina/Reuters, N1, Foto: pixabay