Marko Veljković i Report.rs su za vas izdvojili serijale epske fantastike koji će vam ulepšati ovu zimu, ukoliko odlučite da uplovite u jedan od njih.
Zima je idealno godišnje doba za čitanje klasika, skandinavskih trilera i epske fantastike. Godinama unazad praktikujem da tokom svake zime pročitam barem jedan klasik i započnem neki serijal fantastike.
Prethodne dve godine sam čitao dva serijala koji su napisali magovi ovog žanra, pa sam odlučio da moje oduševljenje podelim sa vama ovog petka. Bez obzira što se ove zime nešto nismo nagledali snega koji sjajno dočarava atmosferu tokom čitanja fantastike, ipak vam neće preterano nedostajati u knjigama o kojima ću danas pisatii, jer je zaista reč o sjajnim autorima kojima su bajkovitost i prenošenje atmosfere neke od glavnih odlika.
Brendon Sanderson – Poslednje carstvo

Ako me je Aberkrombi osvojio odličnim smislom za crni humor i sarkazmom, Sanderson je to uradio svojom kreativnošću i bujnom maštom, jer nije bio nimalo lak zadatak da se stvori kompleksan svet sa autentičnom magijom, što je dokaz da je moguće napisati kvalitetnu fantastiku, bez čerupanja Tolkinovih ideja.
U Sandersonovom svetu nema zelenila i nama poznatog sunca. Umesto toga, ima suvih biljaka, a na nebu sija crveno sunce koje noću smenjuje gusta magla, u kojoj se kreću samo najhrabriji. Jedan od takvih je Kelzijer, jedini čovek koji je preživeo Hasitske jame, u koje ga je, zajedno sa svojom suprugom, bacio Gospod Vladar, kaznivši ih zbog dizanja pobune protiv njega.
Nažalost, Kelzijerova supruga nije preživela jame, ali nije ni onaj stari Kelzijer koji je tamo bačen. U njemu se u zatočeništvu probudila magija, rasplamsana gnevom zbog gubitka supruge. Nakon izlaska iz jame, usredsredio se da savlada korišćenje te magije koja podrazumeva sagorevanje različitih metala u telu; jednim metalom privlačite predmete, drugim ih odgurujete, dok treći služi za poboljšanje vida ili sluha itd.
U godinama koje će provesti u prolivanju krvi vlastele, Kelzijer će saznati da postoji metal kojim se može usmrtiti Gospod Vladar, besmrtno stvorenje koje vlada Poslednjim carstvom hiljadu godina, pretvorivši zemlju u pakao, što jasno dočarava crveno sunce i pepeo koji pada s neba, stvarajući sliku pakla koji smo videli na slikama. Kelzijer će krenuti da formira vojsku koju će sačinjavati maglari, nadprosečni ljudi koji kao i on koriste Alomantiju – magiju koju sam opisao, zatim su tu smiritelji i oblačari, ali i ska – običan narod koji je osuđen na doživotno ropstvo. Sa druge strane imamo inkvizitore, obligatore i vlastelu. Oni u ovom svetu predstavljaju zlo, zajedno sa Gospodom Vladarem na čelu.
Težak zadatak je pred Kelzijerom i njegovim saborcima, spor proces koji zahteva neograničeno strpljenje, ali dolaskom mlade maglarke Vin u družinu, oseća se tračak optimizma u ovom romanu, iako sve deluje mračno, nerešivo, a glavni negativac je predstavljen kao nepobediva sila, daleko nadmoćnija od glavnih junaka koji jedino lukavstvom mogu da zadaju udarac carstvu, što se pokazalo delotvornim u nekim istorijskim bitkama poput osvajanja Troje ubacivanjem drvenog konja. Upravo se u lukavstvu glavnog junaka i strpljenju njegove družine krije tračak nade koji ne prestaje da svetli sve vreme.
Olakšajuća okolnost im je što znaju za jedanaesti metal – oružje kojim se može savladati Gospod Vladar, ali i činjenicu da je i on nekada bio čovek, pa će pokušati da odgonetnu šta je to velikog heroja doba preobrazilo u tiranina pre hiljadu godina. Možda se u tom odgovoru krije opasnije oružje od jedanaestog metala…
Poslednje carstvo je uzbudljiva i zanimljiva avantura. Nema suvišnih delova koji vam skreću pažnju sa bitnih dešavanja, a razvlačenje je nešto što nije retkost u ovakvim serijalima. Alomantija je opisana do najsitnijih detalja, kao i mračna atmosfera i surovost koji su prisutni na ulicama Lutadela, ali i u ostatku carstva, što dolazi do usijanja javnim ubistvima dece koje vlastela sa osmehom pozdravlja.
Taman kad sam pomislio da moć Gospoda Vladara neće biti konkretno predstavljena, Sanderson me je demantovao, opisavši u jednom poglavlju masovno ubistvo na ulici u kojem je pomenuti vladar prisustvovao, posmatrajući taj prizor iz kočije, dok je u isto vreme smirivao magijom čitavu masu koja je brojala nekoliko hiljada ljudi, a običan smiritelj ima moć da smiri najviše sto čoveka.
Kontrolisanje tuđeg uma je najjače oružje, a ta moć je prikazana i u ovom romanu. Ono što se trenutno dešava u svetu, Sanderson je ubacio u ovu trilogiju i na taj način je demantovao one koji tvrde da je fantastika žanr za malu decu, jer ima dosta skrivenih poruka, zamaskiranih magijom, koje teraju na razmišljanje, ali svakako ne one koji bajke posmatraju površno.
Sve segmente u priči je ispunio Sanderson i potpuno zasluženo je slavan i poštovan pisac.
Nastavljam uskoro sa čitanjem ovog serijala, pa možete ponovo očekivati utiske, samo što neću moći da budem ovoliko rečit, jer se radi o nastavku, tako da se moram potruditi da izbegnem spojlere, kako vam ne bih uništio doživljaj prilikom čitanja, jer bi zaista bila šteta da preskočite ovu sjajnu trilogiju.
Džo Aberkrombi – Prvi zakon

Dobrodošli u Angland, mesto u kome opstaju samo najjači, mada je nekad potrebno više od snage da biste preživeli pored samoproglašenog Kralja Severnjaka. Imate dve opcije – ili mu se priklonite ili mu se suprotstavite i osuđeni ste na smrt.
Jedna neobična družina koja je sačinjena od bivših neprijatelja, predvođena čovekom koji je nekad bio kraljeva desna ruka, a sada je odlučio da mu okrene leđa, odmetnuli su se u šumu, ali ni tamo ne mogu da se sakriju od gneva kralja koji ih neprestano prati.
U jednom od mnogobrojnih napada koji su pretrpeli od strane Šanki, krvoločnih čudovišta, družina ostaje bez svog vođe, čuvenog Logena Devetoprstog, poznatog po neustrašivosti i velikom broju masakra, zbog čega je dobio nadimak Krvava Devetka. Logen će nekim čudom preživeti napad. Neće lutati previše dugo, jer će mu se put ubrzo ukrstiti sa Bajazom, jednim od najvećih magova, koji će ga povesti u opasnu avanturu.
Da se pomerimo malo od hladnog severa, idemo pravac u Adovu. Tamo nas čekaju još dva interesantna čoveka. Jedan je razmaženi mačevalac Džezal, kome je stalo isključivo do sebe i svog uspeha, ali vam čak ni zbog svog sebičluka neće biti manje simpatičan, jer nam je dobro poznato da su u epskoj fantastici loši likovi oni koji nam vremenom postanu najomiljeniji.
Uverićete se to i u ovom serijalu kada upoznate inkvitizitora Gloktu, bivšeg najvećeg heroja kraljevstva, koga je na herojskom putu pregazio stampedo i pretvorio ga u stvorenje koje je nešto nalik čoveku, promenivši mu na taj način život iz korena, jer u svetu bez milosti, najvažnija osobina za opstanak je lukavstvo.
On je to naučio na teži način, pa je sada dobio priliku da velikom mukom naučene životne lekcije primenjuje na izdajnike kraljevstva iz kojih mora da izvlači važne odgovore. Da bi to uspeo, on ne bira sredstva, pa uz pomoć svojih praktikala primenjuje raznorazne krvave metode na izdajnike, zbog čega ćete dobiti nagon za povraćanjem dok čitate opise nekog “tretmana”.
Kraljevstvu preti opasnost od Gurkuljana na jugu, a na severu od samoproglašenog kralja, a još veći problem je što je zemlja prepuna domaćih izdajnika. Trojica opisanih likova će imati veliku ulogu u borbi za spas kraljevstva i svako od njih će doprineti na svoj način, pa čak i kukavica i sebičnjak Džezal koji će početi da se menja kad upozna jednu devojku.
Aberkrombijev svet je surov, ali ipak u njemu ima mesta za ljubav i prijateljstvo, ako znate kome treba da verujete, a to je već malo nezgodno i potrebno vam je da se makar jednom opečete da biste stekli sposobnost prepoznavanja iskrenih prijatelja.
Dosta sličan stil pisanja Martinu, ali ono što izdvaja Abekrombija je vrhunski smisao za crni humor, brutalnost i sarkazam. Upravo zbog toga ću preporučiti ovaj serijal svakom ljubitelju epske fantastike, a ovim knjigama ću se vraćati i uvek će imati prednost u odnosu na Martina, jer za razliku od pomenutog gospodina, Džo redovno završava svoje serijale, a to je za svaku pohvalu.
Želim vam lep i prijatan vikend.
Izvor: Marko Veljković, Report.rs, Foto: Unsplash
Pratite portal Report.rs na instagramu i fejsbuku