Upotreba antidepresiva povezana je sa manjim rizikom od smrtnosti kod pacijenata sa kovidom-19, pokazuju nova istraživanja.
Nalazi, sakupljeni iz studije o zdravstvenim kartonima preko 80.000 pacijenata koji su se zarazili kovidom-19 u SAD prošle godine, pokazuju da su ljudi koji su uzimali selektivne inhibitore ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI) imali znatno veće šanse za preživljavanje od pacijenata koji nisu koristili lekovima.
„Naša analiza podgrupe otkrila je statistički značajno smanjenje od 28 procenata u relativnom riziku od smrtnosti za pacijente koji su lečeni fluoksetinom i 26 procenata za pacijente koji su lečeni fluoksetinom ili fluvoksaminom“, objašnjavaju istraživači u novoj studiji, čiji je autor tim iz Univerzitet Kalifornije, San Francisko (UCSF) i Univerzitet Stanford.
Iako nalazi pokazuju samo korelaciju u podacima, a ne dokaz uzročnog efekta, ovo nije prvi put da se ova veza vidi.
Brojne studije su primetile da je upotreba antidepresiva na neki način povezana sa boljim ishodima za pacijente sa kovidom, iako precizni mehanizmi koji stoje iza ovog fenomena još uvek nisu u potpunosti shvaćeni.
Bez obzira na to, naučnici napreduju sa svakom novom analizom i imaju mnogo ideja o tome zašto bi SSRI mogli da pomognu u zaštiti ljudi od podleganja teškim ili smrtonosnim slučajevima kovida-19, piše Science alert.
„Ranije je primećeno da SSRI mogu imati antiinflamatorna svojstva posredovana smanjenjem nekoliko proinflamatornih citokina, uključujući interleukin 6 i faktor nekroze tumora“, piše tim, predvođen prvim autorom i naučnikom Tomiko Oskotski iz UCSF u novoj studiji.
Osim antiinflamatornih efekata, takođe je moguće da SSRI mogu da deluju protiv procesa koji pomažu koronavirusu da se zadrži u telu.
SSRI antidepresivi, uključujući fluoksetin i fluvoksamin, pripadaju grupi farmakoloških jedinjenja koja se nazivaju funkcionalni inhibitori kisele sfingomijelinaze (FIASMA).
Ova jedinjenja inhibiraju enzim koji se zove kisela sfingomijelinaza (ASM), koji razlaže sfingomijelin, lipid u ćelijskim membranama, na druge molekule, uključujući i onaj koji se zove ceramid.
„Preklinički podaci ukazuju na to da SARS-CoV-2 aktivira ASM-ceramidni sistem, što dovodi do formiranja membranskih domena obogaćenih ceramidima koji olakšavaju ulazak virusa i infekciju grupisanjem ACE2, ćelijskog receptora SARS-CoV-2, i oslobađanjem proinflamatornih citokina“, objašnjava psihijatar Nikolas Hertel sa Univerziteta u Parizu, koji nije bio uključen u studiju, u perspektivnom članku o novom istraživanju.
Drugim rečima, moguće je da SSRI, između ostalog, otežavaju SARS-CoV-2 da inficira ćelije, ometajući molekule koje virus koristi kao tačke za pričvršćivanje.
„Važno je da rekonstitucija ceramida u ćelijama tretiranim ovim antidepresivima obnavlja infekciju“, piše Hertel.
„Sveukupno, ovi rezultati pokazuju potencijalno presudnu važnost ASM-ceramidnog sistema kao cilja tretmana kod kovida-19.
Međutim, koliko god obećavajuće, potrebno je više istraživanja, a istraživači naglašavaju da nas njihova sopstvena analiza ne približava razumevanju bilo kakvih uzročnih efekata.
Međutim, ono što radi jeste da nam pomaže da razumemo nivo smanjenog rizika od smrtnosti koji SSRI nudi pacijentima sa kovidom-19.
Iz ogromne grupe od 490.373 pacijenata sa kovidom-19 u bazi podataka „Cerner Real-World Data“, istraživači su istražili 83.584 pacijenata koji su ispunili kriterijume njihove studije.
Od toga, 3.401 pacijent je uzimao SSRI tokom perioda studije, od januara do septembra 2020. i upoređeni su sa kontrolnom grupom pacijenata koji su podudarni i koji nisu uzimali SSRI u istom periodu.
Sve u svemu, pacijenti koji su uzimali bilo koji SSRI imali su nižu stopu mortaliteta – 14,6 odsto od onih koji ih nisu uzimali – 16,3 odsto. Najniža stopama mortaliteta zabeleženaje kod pacijenata koji su uzimali samo fluoksetin – 9,8 odsto, u poređenju sa kontrolnom grupom od 13,3 odsto i pacijenata koji su uzimali fluoksetina ili fluvoksamina – 10 odsto, u poređenju sa 13,3 odsto.
SSRI koji nisu bili fluoksetin ili fluvoksamin takođe su pokazali malu zaštitnu korist, ali podaci nisu bili statistički značajni, kažu istraživači.
Iako još uvek postoji mnogo toga što ne znamo sa sigurnošću o tome kako bi fluoksetin ili fluvoksamin mogli da dovedu do ovih poboljšanih ishoda, u vreme pandemije, bilo koju vezu koja obećava treba dalje da se istražuje, jer bi na kraju mogle da spasavaju živote.
„Budući da je većina svetske populacije trenutno nevakcinisana i da je pandemija kovida-19 i dalje aktivna, efikasni tretmani protiv kovida-19, posebno oni koji su laki za upotrebu, pokazuju dobru podnošljivost, mogu se davati oralno i imaju široku dostupnost po niskim cenama da bi se dozvolila njihova upotreba u zemljama sa siromašnim resursima, hitno su potrebni za smanjenje mortaliteta i morbiditeta od kovida-19“, piše Hertel i dodaje:
„U tom kontekstu, kratkoročnu upotrebu fluoksetina ili fluvoksamina, ako se pokažu delotvornim, treba smatrati potencijalnim sredstvom za postizanje ovog cilja“.
Nalazi ovog istraživanja objavljeni su u stručnom časopisu „JAMA“.
Izvor: Science alert, N1, Foto: pixabay