Milan Trpković u intervjuu za Report.rs: „Oktobar je mesec knjiga i to je lepa tradicija na koju smo navikli.“
Danas razgovaram sa Milanom Trpkovićem, generalnim sekretarom „Udruženja izdavača i knjižara Srbije“ i blogerom koji stoji iza bukstagram profila „Knjigosaurus”.
Milane, spadaš u onu grupu ljudi od kojih može da se čuje mnogo pametnih i zanimljivih stvari, tako da mi je veliko zadovoljstvo što vodimo ovaj razgovor. Reci mi za početak, kada i kako se rodila tvoja ljubav prema književnosti? Da li postoji neka knjiga koja je glavni „krivac” za to?
Zdravo, Marko! Hvala ti na pozivu i na lepoj najavi. Mislim da su tu ključne dve komponente. Prva je ta što sam po prirodi znatiželjan čovek, pa se otuda javila i potreba da kroz knjige otkrivam i saznajem sve ono što me je interesovalo. Druga komponenta je „učenje po modelu”, jer sam (nesvesno) posmatrao kako čitaju moji roditelji, a kasnije i ostali ljudi sa kojima sam bio u kontaktu i ostvarivao socijalizaciju. U suštini, od malih nogu sam bio okružen knjigama i mislim da je sled okolnosti bio takav da ću nastaviti da budem okružen njima i sada, kako privatno tako i poslovno. U poslednjih 10 godina se ova ljubav prema knjigama i čitanju dodatno intenzivirala i gotovo da ne mogu da zamislim svoj dan bez njih. Ako bih morao da ukažem na „krivca”, onda će to biti knjiga Robinzon Kruso, koja je osvojila moje mladalačko i znatiželjno srce.
Koje su to knjige za koje smatraš da svako treba da pročita?
Ovo je kompleksno pitanje, pošto polazim od osnove da smo svi različiti i da se po mnogo stvari razlikujemo. Tu se provlače i pitanja čitalačkih navika i ukusa, znanja, vrednosti i životnih preferencija. I možda baš zbog toga što sam se osvrnuo na tu različitost i pluralitet, preporučujem knjigu „Stilske vežbe”, francuskog pisca Rejmona Kenoa (Raymond Queneau). Autor je priču o svađi dva putnika u autobusu uspeo da napiše iz više različitih uglova. Ukupno 99. Na taj način je želeo da pokaže kako svi različito mislimo i jednu situaciju vidimo „drugačijim očima”. Pored toga, u knjizi se jasno može videti kakve sve stilove ljudi koriste u svakodnevnoj pisanoj komunikaciji i interpretaciji.
Moram na samom početku da se dotaknem sajma, jer je to aktuelna tema, a smatram da nema upućenije osobe od tebe kada je reč o najnovijim informacijama. Da li će sajam ipak biti održan na kraju? Šta je po tvom mišljenju najispravnija odluka?
Odluku o tome da li će se odžati Sajam knjiga u Beogradu će doneti Krizni štab, a na osnovu koje će organizator sajma obavestiti izlagače i posetioce. Trenutna situacija je takva da se izdavači pripremaju za ovu manifestaciju, koja treba da se održi u uobičajenom terminu, u poslednoj nedelji oktobra. Za sada postoje različita mišljenja o održavanju sajma, upravo zbog pitanja pandemije i svega što ona donosi. Mislim da je svim stranama koje učestvuju u ovom procesu teško i da postoje brojna i opravdanja pitanja i strahovi. Uglavnom, uskoro ćemo saznati odluku na osnovu koje će se pozicionirati i konačni stavovi izdavača.
S obzirom da sarađuješ sa izdavačkim kućama, knjigoljupce će sigurno zanimati da li nam neko od njih sprema nešto zanimljivo?
Oktobar je mesec knjiga i to je lepa tradicija na koju smo navikli. Bez obzira na to da li će se Sajam knjiga u Beogradu održati ili ne, ostaju nam zanimljive stvari, makar što se tiče izdavača i knjiga koje planiraju da objave. Produkcija knjiga je najveća u oktobru i gotovo uvek se pojave neki naslovi koji će izazvati pažnju čitalaca i javnosti. Verujem da će tako biti i ovog oktobra. Ali, isto tako želim da skrenem pažnju i na produkciju iz prethodnih godina, koja je zaista vredna i raznolika. Ne treba da zaboravimo i na to. Mišljenja sam da svako može da pronađe po nešto za sebe i svoj čitalački ukus.
Da li je veliki izazov otvoriti izdavačku kuću u Srbiji? Od početka ove situacije sa korona virusom, koliko izdavačkih kuća je otvoreno i da li su uspeli da opstanu?
Otvaranje bilo kakvog posla i firme u okolnostima aktuelne pandemije i situacije koju živimo i svedočimo gotovo dve godine, predstavlja veliku hrabrost. Zato mi je drago kada vidim da su se neki ljudi odvažili i pokrenuli izdavačke kuće. U prethodne dve godine se otvorilo oko 10 novih izdavačkih kuća, ali se isto tako i ugasio jedan broj starih. Vođenje izdavačke kuće danas podrazumeva da budete aktivni na više polja i proaktivni u delovanju. Konkurencija je velika, ali se povećava i broj stvari koje izdavači moraju da znaju i da koriste u svakodnevnom poslovanju.
Znam da si profesionalac, ali ipak moram da te pitam, da li kao čitalac imaš neke favorite među izdavačkim kućama?
Još jedno teško pitanje. J Kao što čitam više različitih žanrova, tako imam i više izdavačkih kuća čiju produkciju pratim i volim. Zaista ne bih mogao da izdvajam nekoga posebno. Ono što mogu da kažem je da volim kada vidim da se izdavači trude oko izdanja: oprema, prelom, font, povez, prevod. To je sada nešto na šta obraćam više pažnje, daleko više u odnosu na dizajn korica, za koji smatram da je takođe jako važan.
Pored knjiga, tvoja velika strast su putovanja i obilazak svetinja u Srbiji. Koja mesta su na tebe ostavila poseban utisak?
Trudim se da svoje slobodno vreme koje imam na raspolaganju posvetim i putovanjima po Srbiji. Sa tom praksom sam počeo pre tri godine i prosto sam oduševljen šta sam sve uspeo da otkrijem. Poseban utisak na mene su ostavili: Đerdapska klisura, Zagajička brda, manastir Manasija, reka Gradac kod Valjeva. I to je samo mali deo onoga što sam video i planiram da vidim.
Prošle godine si posetio Hilandar. Kakav je osećaj biti unutar te velike svetinje? Ja sam prošle godine posetio manastire „Sveti Roman“ i „Pokrova Presvete Bogorodice“ i nakon toga sam se osećao spokojno. Da li i po tvom mišljenju obilazak manastira oplemenjuje dušu?
Tako je, Hilandar i Svetu Goru sam posetio prošle godine. Dobio sam blagoslov da obiđem ovo sveto mesto dve nedelje pred sveopšte zatvaranje usled korone. Zaista je malo prostora da bih ovde izneo sve moje impresije i utiske. Pisao sam o tome i na blogu, a ovde bih podelio moju prvu impresiju. Naime, kada smo stigli na Svetu Goru i kada smo krenuli kombijem ka Hilandaru, padala je sitna kiša. Kako smo se približavali manastiru, tako je vreme počelo da bude sve lepše. I onda je došao taj trenutak kada sam prvi put ugledao Hilandar. Istovremeno sam pogledao i ka moru, iznad koga se izdizala duga. Znao sam da je to neki znak i da će sve proći dobro i lepo. I zaista je tako bilo. Sa velikim nestrpljenjem čekam da ponovo krenem put Bogorodičinog vrta.
Obilazak manastira i svetinja jeste lepa praksa, ali ona dobija svoju potpunu sliku kada tim svetim mestima pristupamo kao vernici. Kada čovek na ta mesta dođe čistog srca i u molitvi provede neko vreme, može osetiti blagodat i smirenje.
Svako ko prati tvoj profil na Instagramu, može da uživa u prelepim knjiškim osvrtima i u fotografijama tvoje biblioteke „Mala Grčka”. Koliko naslova broji tvoja biblioteka i koji su tvoji najdraži biseri iz bogate plavo-bele riznice?
Hvala na još jednom komplimentu! Volim da na instagram profilu i sajtu Knjigosaurus pišem prikaze pročitanih knjiga, ali i zanimljivostima iz sveta kulture i knjiga. Trudim se da tim osvrtima dam neki svoj pečat i utisak, uz iskrene impresije.
Biblioteka „Mala Grčka” je ostala kod mojih roditelja u kući, dok sam se ja preselio u stan gde sam oformio novu biblioteku zajedno sa mojom Milicom. Trenutno ove dve biblioteke broje oko 2.000 naslova različitih žanrova. Enciklopedije, stručna literatura i knjige na stranim jezicima su ostale u staroj biblioteci. Svakako, životni san mi je stan koji će biti ceo pretvoren u biblioteku, radni prostor i kutak za čitanje. Svestan sam da neću stići sve te knjige da pročitam. I u tim mojim planovima (i dosadašnjem iskustvu), mogu da prepoznam ono što veliki Umberto Eko naziva konceptom antibiblioteke. Na kraju, sve knjige koje imam će pripasti nekome drugome i onima koji dolaze posle nas. Za njih se ta biblioteka i gradi.
Koji je tvoj životni moto?
Mislim da je to spoj triju latinskih izreka: Festina lente + Carpe diem + Per aspera ad astra.
Hvala na izdvojenom vremenu za ovaj razgovor. Želim ti mnogo sreće i uspeha u životu.
Izvor: Marko Veljković, Report.rs, Foto: Milan Trpković
Pratite portal Report.rs na instagramu i fejsbuku
*** ZABRANJENO JE KOPIRANJE INTERVJUA BEZ PISMENOG ODOBRENJA NAŠE REDAKCIJE *** Svako kopiranje i umnožavanje bez pismene saglasnosti portala Report.rs smatraće se grubim kršenjem autorskih prava i biće naplaćeno sudskim putem bez prethodne opomene.