Ljudi koji unose više mlečnih masti u organizam imaju manji rizik od kardiovaskularnih bolesti od onih koji ih unose malo, prema novom istraživanju.
Međunarodni tim naučnika proučavao je potrošnju 4.150 ispitanika starih 60 godina u Švedskoj, zemlji s jednim od najvećih svetskih nivoa proizvodnje i potrošnje mlečnih proizvoda, merenjem nivoa određene masne kiseline u krvi koja se uglavnom nalazi u mlečnoj hrani, piše CNN.
Stručnjaci su zatim pratili grupu u proseku 16 godina kako bi posmatrali koliko je njih imalo srčane, moždane i druge ozbiljne posledice u cirkulaciji, a koliko je njih umrlo.
Nakon statističkog prilagođavanja za druge poznate faktore rizika od kardiovaskularnih bolesti, uključujući godine, prihod, način života, prehrambene navike i druge bolesti, istraživači su otkrili da su oni s visokim nivoom masnih kiselina – što ukazuje na visok unos mlečnih masti – imali najmanji rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Tim je potom potvrdio ove nalaze u drugim populacijama nakon što je kombinovao švedske rezultate sa 17 drugih studija u kojima je učestvovalo gotovo 43.000 ljudi iz Amerike, Danske i Velike Britanije.
“Iako na nalaze mogu delimično uticati drugi faktori osim mlečnih masti, naše istraživanje ne sugeriše nikakvu štetu mlečne masti same po sebi”, rekao je Mati Marklund, viši istraživač na Institutu Džordž za globalno zdravlje u Australiji i zajednički viši autor rada.
“Utvrdili smo da oni s najvišim nivoima zapravo imaju najmanji rizik od KVB (kardiovaskularnih bolesti). Ovi su odnosi vrlo zanimljivi, ali potrebne su nam dodatne studije kako bismo bolje razumeli potpuni uticaj mlečnih masti i mlečne hrane na zdravlje”, rekao je.
Vodeća autorka Kati Trej, istraživačica sa Instituta Džordž, rekla je da je konzumacija nekih mlečnih proizvoda, posebno fermentisanih, ranije bila povezana sa dobrobitima za srce.