Deca iz većeg dela Evrope vratila su se ove jeseni u školske klupe, kako bi započela novu školsku godinu, ali u mnogim drugim delovima sveta, zbog ograničenja izazvanih pandemijom koronavirusa, učionice će ostati prazne.
BBC je osmotrio situaciju u Indiji i njenim susedima u jugoistočnoj Aziji, gde je, prema UN, oko 600 miliona dece pogođeno karantinima zbog korone.
Kada je su korona-restrikcije prvi put uvedene u martu u aprilu, to je bio početak školske godine u mnogim zemljama jugoistočne Azije. Međutim, škole su ostale zatvorene širom tog regiona, i u velikoj meri to je i dalje tako.
U Indiji su škole, uglavnom, zatvorene, a nastava se odvija na daljinu. Međutim, vlada je saopštila da đaci od devet do 12 godina starosti mogu od 21. septembra da pohađaju nastavu u školama na dobrovoljnoj bazi, uz pristanak roditelja.
Bangladeš i Nepal su produžile važenje odluke o zatvaranju škola i nastava se odvija na daljinu.
Škole u Šri Lanki su otvorene u avgustu, ali su ubrzo zatvorene, zbog naglog skoka u broju zaraženih.
Deca u Pakistanu vraćaće se u škole postepeno, počev od 15. septembra, jer je broj zaraženih koronavirusom u toj zemlji u padu.
Šta znači nastava na daljinu?
Nastava na daljinu uključuje i uživo časove onlajn, ali i digitalni sadržaj kojem se može pristupiti u bilo koje vreme, bilo da je đak oflajn ili onlajn.
Mnoge zemlje jugoistočne Azije nemaju pouzdanu internet infrastrukturu, a troškovi onlajn pristupa su za siromašne zajednice nedostižni.
UN su saopštile da najmanje 147 miliona dece nema mogućnost pristupa internetu, odnosno onlajn ili učenju na daljinu.
U Indiji, samo 24 odsto domaćinstava ima pristup internetu, prema istraživanju vlade iz 2019. godine. U ruralnim delovima Indije, taj postotak je znatno manji, sa svega četiri odsto domaćinstava koja imaju pristup internetu.
Bangladeš ima nešto bolju internet povezanost od Indije. Procenjuje se da u toj zemlji oko 60 odsto đaka ima pristup internetu, mada je kvalitet mreže često prilično loš.
U mnogim školama nema osnovne opreme i učila
Prema poslednjem ekonomskom istraživanju u Nepalu, u oko 30.000 državnih škola, što je manje od 30 odsto, postoje kompjuteri, a samo 12 odsto njih može da ponudi onlajn nastavu.
Neke zemlje su, međutim, slične probleme prevazišle, okrenuvši se nastavi preko televizije ili radija, za one koji nemaju pristup internetu.
Indijski javni servis dnevno emituje obrazovne sadržaje na svojim televizijskim i radio kanalima, kao što je bio slučaj i u Srbiji.
I bangladežanski javni servis emituje snimljene časove na svojim kanalima.
“To je jedan od najuspešnijih pristupa… u smislu dostupnosti velikom broju dece”, ocenjuje za BBC Džin Gaf, direktorka Unicefa za jugoistočnu Aziju.
Nepal je primenio sličan pristup, ali manje od polovine domaćinstava ima kablovsku televiziju.
U Šri Lanki gde su škole ponovo otvorene, ne sprovodi se fizička distanca, a samo neke su uvele obavezno nošenje maski, prema generalnom sekretaru Cejlonske prosvetne unije, Jozefu Staljinu. On je za BBC rekao da je teško primeniti odgovarajuće mere, jer za to nisu izdvojena posebna sredstva.
Privatne škole na finansijskom udaru
Svepakistanska federacija privatnih škola usprotivila se otvaranju škola u septembru, navodeći da im je potrebno finansiranje vlade da bi mogli da sprovedu testiranja i primene korona-mere.
U Indiji postoji slična zabrinutost zbog izgleda da ponovo počne klasična nastava.
“Otvaranjem škola, ponovo će početi cirkulacija roditelja, saobraćaja, nastavnika i drugih ljudi koji rade u uslužnim delatnostima, čime će se povećati sveopšta cirkulacija, kaže za BBC Priti Mahara iz organizacije “Dečja prava i vi” (Child Rights and You).
Dug period u kojem su bile zatvorene, doveo je privatne škole do ozbiljnih finansijskih poteškoća, jer se one uglavnom oslanjaju na školarine.
U Bangladešu je za prodaju oglašeno više od stotinu privatnih škola. “Već sam pozajmio novac da isplatim plate i pokrijem kiriju”, kaže za BBC vlasnik jedne privatne škole u glavnom gradu Daki.
Nekoliko humanitarnih organizacija u regionu pokušalo je da pomogne onim školama koje su najviše pogođene korona-krizom.
“Vlade saveznih država i škole uložile su napor da se povežu sa decom koja imaju bar jedan mobilni telefon u domaćinstvu”, kaže Rukini Banerdži iz Pratamske obrazovne fondacije u Indiji.
U nekim slučajevima, đaci su odustali od škole, jer nadležni nisu uspeli sa njima da stupe u kontakt.
To bi prema Džin Gaf moglo da dovede do “eksponencijalnog” rasta broja onih koji će odustati od škole u tim zemljama.
“Projekcije zasnovane na prethodnim zatvaranjima škola zbog ebole i drugih vanrednih situacija nagoveštavaju da bi moglo da dođe do ogromnih gubitaka kada se radi o obrazovanju”, poručuje ona.
Izvor: N1, BBC, Foto: Unsplash