Letnje oluje zahvataju manje površine, kreću se brzinom i do 80 kilometara na sat, a izazivaju velike štete i u selu i u gradu.Koliko god ih često doživimo, uvek se iznenadimo kada se usred skoro pa pustinjskih vrućina nebo zacrni, prolome se munje i gromovi a vetar fijuče kao na otvorenom moru.
Leto je godišnje doba kada se beži u hlad, od vrućine, ali i od oluje i njenih pratećih pojava – sevanja, munja, grmljavine, pljuskova i grada.
Tokom letnjih oluja nisu retki ni obilni pljuskovi, a ni grad, a karakteriše ih pojava na manjim, lokalnim površinima, munjevito premeštanje brzinama i do 80 kilometara na sat, a mogu da izazovu ogromne štete kako po poljoprivredne useve, tako i po živote ljudi i životinja.Otkud obilne padavine i nemirno nebo u sred leta?
“Usled velikog zagrevanja dolazi do isparavanja vodene pare koja se penje u visinu jer je lakša od vazduha i i u višim slojevima atmosfer se hladi i kondenzuje formirajući oblake. Što je temperatura viša, veća je šansa da do tog procesa dođe”, objašnjava za BBC na srpskom profesor Vladan Ducić.
Zahvaljujući savremenim meteorološkim radarima moguće je pratiti i prognozirati vremensku nepogodu na nekom području i za sat vremena.
Pljuskovi, grmljavina, munje i grad su olujne pojave koje ne biraju mesto – pogađaju i selo i grad, i prirodu i betonske građevine.
Munja nastaje u oblacima zbog razlike u naelektrisanju izmenju zemlje i unutrašnjosti oblaka.
“Kada razlika u naelektrisanju između podloge iznad koje se oblak kreće i baze oblaka dostigne određenu vrednost, onda dolazi do oslobađanja električne struje – oslobađa se munja”, kaže Ducić.
Ako se u narodu termin “grom” upotrebljava za skoro svaku olujnu pojavu, on je samo zvuk koji proizvodi munja.
Mnoge plaši i sevanje – pojava unutar oblaka koja neretko najavljuje oluju, a vidi se samo noću ili u sumrak i svitanje.
“Munja ne stiže do tla, već se elektricitet oslobađa u samim oblacima”, objašava Ducić pojavu sevanja.
Postoje brojne zablude o olujama, pretočene i u narodne poslovice i verovanja.
Ducić kaže da je poslovica da “munja nikada ne udara dva puta u isto mesto” jedna od zabluda i da se takvi udari često događaju.
“Skoro svake godine u centru Beograda udari munja u najviše zgrade – u Skupštinu, Beograđanku, Politiku, Hram Svetog Save”.
“Grom iz vedra neba” je takođe nešto što se ne dešava u prirodi – ali je zato “moguće da munja ima dug put, i po nekoliko kilometara”, kaže Ducić.
“Munja iz oblaka koji nije direktno iznad nas ne mora da udari ispod samog oblaka, nego se može granati”.
U tom slučaju nebo nije vedro, već je delimično naoblačeno, objašnjava.
Mnogi veruju da su danas oluje češće nego ranije, međutim stogodišnji podaci o vremenskim nepogodama – beleže se od 1920. godine – pokazuju da rasta broja nepogoda u Beogradu nema.
“Takav utisak se stiče jer je bolji sistem osmatranja. Gušća je meteorološka mreža stanica, a i danas svi snimaju nepogode mobilnim telefonima i kače na društvene mreže i Jutjub”, kaže Ducić.
Izvor: BBC news na srpskom, Foto: unsplash.com